Ljetnje računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu u dva sata ujutru, a završava se posljednje nedjelje u oktobru.
Ideja o zimskom i letnjem računanju vremena zasnovana je na astronomskoj okolnosti da u januaru sunce izlazi tek oko 8 sati, a zalazi u 16 sati. U julu, kada je dan duži, sunce izlazi pre 5 sati, a zalazi poslije 21 sat.
Ljetnje računanje vremena je uvedeno kako bi ljudi imali sat vremena dnevnog svjetla više, ali kako se bliži zima, dan je sve kraći te mnogo ljudi započinje i završavaju radni dan u mraku, uz malo mogućnosti da provedu vrijeme na sunčevoj svjetlosti.
Međutim, sve češće su se čuli glasovi da je taj sistem u današnje vrijeme prevaziđen. Neke od studija pokazuju da se u tim okolnostima troši i više energije. Oko 70 zemalja na svijetu pomjera sat dva puta godišnje.
Dugo je trajala polemika o takvom načinu računanja vremena. U EU je ukidanje pomeranja kazaljki predloženo na osnovu ankete koja je pokazala da 84 odsto ispitanih ne želi da više pomjera kazaljke. I to, pre svega, zbog uticaja na zdravlje.
Teško postići konsenzus
Evropski parlament je na proljeće 2016. godine podržao ukidanje pomeranja sata, a zemlje EU su imale zadatak da odaberu da li će kod njih biti ljetnje ili zimsko računanje.
Međutim zemlje Unije nisu postigle konsenzus o tome jer nije lako uskladiti veliki prostor na kojem je EU, a na dnevnom redu su se pojavile važnije teme.
Potrebno je da Evropska komisija uradi detaljnu analizu koristi i štete.
RTK 2
